POP&REACH DNEVNIK DIGITALNIH STRATEGA

Socijalnih mreža kao da svakim danom ima sve više. Vaše prisustvo: obavezno!

A kao da je do nedavno to bilo pitanje izbora. Često se čulo: “Hoćemo li na društvene mreže?”, te su oni nešto stariji, kojima su televizija, radio i bilbord sinonimi za oglašavanje, vrlo nevoljno rešavali da se sa tim “proba”, jer to je “negde tamo”, “u kompjuteru” te je sve to lako i ukiniti i obrisati, ako “ne ide”. Sa druge strane, onima rođenim posle 1990. pitanje socijalnih mreža je samo pitanje odabira najbolje agencije, koja će prepoznati publiku i generisati pravi sadržaj (popularno: content) merljiv rezultatima.

Tako su se poslednjih godina pojavile nove branše, nova radna mesta, sa imenima pozicija koja su ličila na igru dodavanja reči (jedan kaže jednu, pa sledeći ponovi tu reč i doda svoju, i tako dok se neka od reči ne izostavi). Pojavili su se social media stratezi, social media content manager-i, digital copywriter-i, digital concept developer-i i mnogi drugi, nazvani na mnogobrojne načine a pokrivajući istu oblast delovanja: osmišljavanje sadržaja za različite društvene mreže koje okupljaju različite ljude sa različitim potrebama. Ne smemo zanemariti, doduše, i to da često ista osoba očekuje drugačiji tip sadržaja i drugačiji način obraćanja brenda, kada je na primer na Instagramu i kada je na Linked-inu.

Celu situaciju možemo da uporedimo sa mnoštvom namirnica na stolu: možemo da ih iskoristimo na višestruke načine i da napravimo drugačija jela, u zavisnosti od ukusa i želja naših gostiju.

Ta analogija nas navodi na zaključak da su vrsni poznavaoci digital scene veliki kuvari, koji će vam sa lakoćom pripremiti baš one specijalitete koji će se sa mljackanjem pojesti i preporučiti drugima, odnosni oni koji će znati da iskoriste definisane osobine vašeg brenda kombinujući ih tako da se predstave na željeni način željenoj publici. Publika ih neće pojesti, doduše, ali će ih sa radošću konzumirati.

Kako prepoznati koja od mreža odgovara vašem brendu i na koji način je potrebno adresirati je? Naš zadatak je da učinimo da vaše prisustvo bude u potpunosti usklađeno sa vašim identitetom, definisanom strategijom komunikacije vašeg brenda i ciljnom grupom prepoznatom za svaku od mreža pojedinačno. Ton obraćanja i vizuelni prikaz oslanja se na odabrane i dogovorene teme, i u svakom trenutku ispunjava zadatak očuvanja koherentne i usaglašene poruke.

Dugogodišnje iskustvo naše Pop&Reach agencije za digitalno oglašavanje garantuje vam dobre konverzije i pretvaranje sadržaja u vidljivost, prepoznatljivost i profit. A sve to sa dozom POP-a.

Autorka: Anja Kostić
Senior Copywriter, Coba&Associates

 

ULOŽITE U LJUBAV

Zbog čega kupujemo?

 

ULOŽITE U LJUBAV

Mnogi ljudi doživljavaju marketing kao manipulaciju potrošačevim emocijama. Kada stvari postavimo ovako, odaje se utisak da su sve reklame pod okriljem mračne sile koja želi da osvoji svet, da u njemu vlada večnim terorom, navlačeći mase da troše što je moguće više novca, sve dok ne ostanu praznih džepova. Međutim, marketing je, suštinski, na svetloj strani – strani ljubavi.

Ljubav je glavni pokretač kupovine svakog potrošača. To je osećaj kojim smo vođeni prilikom donošenja odluka o kupovini omiljenih brendova. Ljubav je razlog iz kojeg vodimo razgovore o omiljenim automobilima, cipelama i telefonima i koji nam pomaže da razumemo zbog čega se osećamo izgubljeno kada ne možemo da pronađemo Nutellu na policama supermarketa. Na kraju krajeva, ljubav nam pomaže da razumemo zbog čega se Romeo udvarao Juliji.

Zbog toga se većina razgovora zasniva na pričama o moćnom brendu i njegovoj izgradnji, kao i dizajnu pakovanja, komunikaciji, marketingu i percepciji kvaliteta određenog proizvoda. Neke velike kompanije čitav svoj fokus stavljaju na izgradnju poverenja sa klijentima i partnerima, praveći bogatstvo i gradeći carstvo oko svog proizvoda. Oni su naučili da se dopadnu potrošačima, i da kao takvi, budu voljeni. Oslanjajući se na korporativnu kulturu, vizuelnu moć dizajna i pametnu izgradnju brenda, ove kompanije uspešno privlače i zadržavaju svoje kupce. Razmislimo na trenutak o Ali Expressu i svime što iz njihove ponude smatramo poželjnim i neophodnim, zatim o Netfliksu kada želimo da se zabavimo u toplini našeg doma, ili o Snapchatu kojim želimo da nadmudrimo našu decu prateći ih na društvenim mrežama u nameri da kontrolišemo njihove online aktivnosti. Ovde nije reč samo o lajkovanju na Facebook-u, već o istinskom razumevanju povoljnosti koje crpimo iz ljubaznog obraćanja kupcima i prikupljanja njihovih emocionalnih reakcija. Kako bi to Don Drejper (Draper) iz „Ljudi sa Menhetna“ („Mad Man“) rekao, „Advertajzing počiva na sreći. A šta je sreća? Sreća je miris novog automobila. Sreća je osećaj slobode od straha. To je bilbord pokraj puta koji vam garantuje da je sve u najboljem redu. Vi ste u redu.“

Implementirajte dizajn, kao prirodnu komponentu vašeg biznis DNK i pokažite izvesnu dozu hrabrosti. „Dizajn podrazumeva odluke koje nam omogućuju da suzimo mogućnosti koje su pred nama, sve dok se konačno ne svedemo na jedan izbor,“ piše Natan Šodrof (Nathan Shodroff) u svojoj knjizi „Dizajn je problem“ (Design is the Problem). Dobar dizajn pomaže potrošačima da izgrade svoje samopouzdanje, što će zauzvrat imati dobar uticaj na izgradnju vaše ponude, a posledično i vašeg brenda.Dobar dizajn podstiče emocionalnu konekciju i interakciju potrošača sa brendom. On postaje osnovni element „know-how“-a, i kao takav, omogućuje komunikaciju sa brendom koji postaje bolje strukturisan, vidljiv i pristupačan.

Postanite dopadljiviji ljudima, navedite ih da zavole vaš brend, jer će na taj način poželeti da vas još bolje upoznaju i ostanu u kontinuitetu sa vašom ponudom. Ljudi često imaju tendenciju da pridaju veći značaj onome što se čini promenljivim i nestabilnim, što je lako uočljivo u različitim vrstama odnosa. Na trenutak razmislite o čokoladi kao o utešnoj namirnici – vašoj vezi sa tom slatkoćom koja prevazilazi granice telesnog. Na vaš izbor utiču emocionalni pokretači dovodeći ih do same granice nesvesnih akcija. Isto važi i za zaljubljivanje. Da li zaista živite u uverenju da brendovi ne dele iste kvalitete za kojima tragate kod naših vršnjaka, kolega i prijatelja?

Postoje tri osnovna stuba identiteta na koja svaka kompanija treba da obrati pažnju u komunikaciji sa kupcima na ciljnom tržištu: Neophodno je saznamo istinu – koja se sastoji iz svoje opipljive, materijalne komponente, ali i usluge koja funkcioniše na određeni način, i koja kao takva, može da bude od velike koristi. Značenje je drugi stub identiteta u izgradnji brenda i ono se odnosi na prednosti i poboljšanja koja nudimo korisnicima brenda. Reč je o misaonom procesu koji bliže definiše našu potrebu za interakcijom sa brendom i njegovom upotrebom. Treći stub identiteta čini emocija. Ona je teško merljiva, a još teže predvidiva, i kao takva predstavlja tačku preloma. Tu nastaje pravi odnos koji nam pomaže da razumemo da li nam se brend istinski dopada ili ne. Zbog toga je potrebno da spoznate istinu o vašoj kompaniji i kreirate značenje da biste bili shvaćeni i voljeni.

Neka sila bude sa vama!

autor: Slobodan Jovanović Coba

*Ilustracija: Margareta Nedeljkovic

POTROŠAČ JE TAJ KOJI OCENJUJE BREND

Intervju pred vama je upitnik koji je deo sadržaja master rada Ivane
Janković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Prenosimo
razgovor sa Slobodanom Jovanovićem iz agencije Coba&associates kojim
predstavlja lične pozicije o dizajnu proizvoda i usluga, osvrt na proces i ulaganje
u dizajn i kako skrenuti pažnju na sebe dobrim dizajnom.

Kada se govori o dizajnu proizvoda/usluge, šta se pod tim podrazumeva u Vašoj
kompaniji? U kojoj meri i zašto smatrate da je važan dizajn proizvoda/usluga?

Okruženi smo dizajnom. Kroz prostor, komunikaciju, put do posla i nazad… Svuda nam
pogled privlače ili odvlače neki pozivi koji nam nešto govore, nude ili uveravaju. Zato najčešće i dolazimo u iskušenje ili čak prirodnu potrebu da probamo nešto od ponuđenog. I tu dizajn ponovo dolazi do izražaja. Dizajn predstavlja prvi, direktan, taktilni susret potrošača sa brendom ili proizvodom. Dizajn nam daje ideju šta nas očekuje i kako da se ponašamo. Što je dizajn više u skladu sa ponašanjem ili ukusom i kvalitetom, to je on uspešniji.

Definišite proces dizajna u Vašoj kompaniji? Ko obavlja taj proces? Oko čega se
vodilo računa prilikom definisanja i izrade dizajna? Koji zahtevi su morali biti
ispunjeni?

U pitanju je relativno dugotrajan proces. Ishod tog procesa najčešće zavisi od “ulaznih
parametara” – informacija o onome što treba da uradite, za koga, koja su očekivanja, koji budžet, distributivni kanali, preko istraživanja i shvatanja kome treba dizajn da priča priču, i samog kreativnog procesa koji je oblikovanje ideje u komunikativnu formu, logo, crtež, poster, pakovanje, vebsajt i sto nekih drugih elemenata.
Tim je sastavljen u zavisnosti od kompleksnosti procesa od više članova: strateg, kreativni i art direktor, projektni menadžer, dizajneri, fotograf, ilustrator, video… Danas se svaki projekat razvija tako da sve više različitih skilova udružuje svoju pamet oko jednog projekta.

Prema Vašem mišljenju, u kojoj meri ulaganje u dizajn brenda (proizvoda,
usluge) utiče na stavove potrošača, klijenata i poslovnih partnera o
kompanijama i brendovima?

100%. Ako se uložilo u osmišljavanje i proizvodnju nečega, komunikacija predstavlja onaj jezičak na vagi koji pretegne. Mi smo potpuno u rukama brendova i vizuelnih nadražaja i svako ko u to ne veruje pravi suštinsku grešku.

Da li i u kojoj meri koristite logotip u komuniciranju vrednosti brenda i
kompanije i u kojoj meri on utiče na imidž brenda/kompanije?

Postoji ona čuvena uzrečica – tip of the iceberg. Logotip se upravo tu nalazi. On otvara
pitanje poverenja i prepoznatljivosti kompanije i uz ime je najbitniji segment vrednosti
brenda. Uvek se poslužimo primerom Apple kompjutera da bi to i dokazali. Kod nas, logo uvek ide kao prvi slajd na prezentacijama, noseći element promo materijala jer govori – to smo mi i sad nemate više brige jer naša ekspertiza pomaže.

Koja je uloga dizajna za proizvode/uslugu (stvaranje diferencijancije, skretanja
pažnje, prepoznatljivost, prenošenje vrednosti kompanije, stil života…)? Кolika je
mogućnost skretanja pažnje dobrim dizajnom? Da li on može biti jedan od
ključnih osnova diferenciranja na tržištu?

Kao što sam rekao. Nećete probati nešto što se ne slaže sa vašim vizuelnim pretpostavkama o kvalitetu. Zato postoje ciljne grupe. Svakoj se nudi ono što može da primeti, poželi i proba. Ono što joj nije namenjeno nema istu vrednost za svaku ciljnu grupu. Tu dizajn igra glavnu ulogu jer kreira sliku namenjenu specifičnoj ciljnoj grupi i njenim vrednostima i samim tim predstavlja ključnu osnovu kod diferencijacije proizvoda.

Kakve su Vaše procene, koliko je potrošač spreman dodatno da plati da bi
doživeo posebna iskustva u posebno dizajniranom okruženju ili da poseduje
ekskluzivno dizajniran proizvod?

Iz mog iskustva, kao i iz nekih istraživanja koja sam imao prilike da pročitam cena je tek na sedmom ili osmom mestu pri procesu kupovine. Nekada se ta pozicija menja ali suštinski – cena nije toliko važna. Pogotovo ako imate potrebu da se kao pojedinac diferencirate u odnosu na “peer public” – tražićete nesto izvrsno, drugačije, zanimljivo, posebno i cena će biti tek posledica. Naravno, bitna ali ne presuđujuća.

Da li i u kojoj meri konzistentnost u dizajnu prilikom ekstenzije (širenja) brenda
utiče na prepoznatljivost brenda?

Ja sam dugo bio u veliki pobornik konzistentnog prikazivanja brenda. To je bitno za neke kategorije, ali sam sve više pobornik koherentnog. Traženje duha brenda u različitim pojavnim oblicima koji nagoveštavaju prepoznatljivost je uzbudljivija za mene kao kreativca, ali i za publiku za koju predstavlja i iznenađenje, ali i osveženje od konstantnog ponavljanja.

8) Kako Vi vidite vezu između dizajna proizvoda/usluga i percepcije kvaliteta i
zadovoljstvo od strane korisnika/klijenta?

Dizajn nije namenjen proizvođaču. On je namenjen potrošaču i to se često zaboravlja.
Proizvođač treba da stekne samopouzdanje u sopstveni brend kako bi preneo sa sigurnošću njegovu poruku potrošaču. Potrošač je taj koji ocenjuje brend. A brend je suma svih pojavnih oblika jednog proizvoda/usluge i stalno je pod lupom. Brend mora da bude podrška potrošačima u donošenju nekih odluka i samim tim, dizajn tu igra binu ulogu.

U kojoj meri redizajn proizvoda/usluga/ambijenta utiče na finansijske rezultate
kompanije? Koje su granice isplativosti ulaganja u dizajn proizvoda/usluga?

Dizajn mora da odgovara proizvodu. Ogilvi je rekao da će dobar dizajn najbrže uništiti loš proizvod. Korelacija između “pakovanja” i onoga što se nalazi u njemu je ključna za uspeh. Treba ulagati u dizajn jer svi pokazatelji daju odgovor da su dizajnirana preduzeća za 70% uspešnija od nedizajniranih i to sve govori. Dakle, ako zarađujem 10 nečega bez nekih ulaganja u dizajn ili u brend imaću konkurenta koji ulaže u to, a koji je daleko finansijski bolji jer ulaganje u njegov brend donosi mu mnogo više nego meni. Onaj ko ne veruje, u zabludi je i to će mu vreme pokazati.